SELEKTIVNI ABORTUSI: Sedmi u svijetu po većem broju dječaka

Prema podacima iz Monstatove publikacije Žene i muškarci u Crnoj Gori, među djecom starom do 14 godina ima 52 odsto dječaka i 48 odsto djevojčica. U brojkama: muške djece ima 61.766, ženske 56.985; dječaka je više za 4.781. Analiza polne strukture stanovništva prema starosti pokazuje dominaciju muške populacije sve do starosti od 20 godina. Riječ je o podacima zasnovanim na popisu 2011.

29 okt 2018 0 comment  

U narednim godinama nije zabilježena bitno drugačija slika - 2012. djevojčica je bilo 47,9 odsto, 2013. - 48,1. Tokom prošle godine u Crnoj Gori je rođeno 365 dječaka više nego djevojčica. Na prvi pogled može i da ne izgleda mnogo, ali ako se zna da je 2014. broj novorođenčadi bio 7.529 razlika postaje znatno uočljivija.

Fond Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA - United Nations Population Fund) ove godine je objavio publikaciju Prevencija rodno pristrasnog izbora pola u istočnoj Evropi i Srednjoj Aziji prema kojoj je Crna Gora na sedmom mjestu po ,,višku" broja dječaka u odnosu na djevojčice. Na prvom mjestu je Kina sa 117,6 dječaka na sto djevojčica, slijede Azerbejdžan, Jermenija, Vijetnam, Gruzija, Albanija, pa Crna Gora sa 110,2 dječaka rođenih na sto djevojčica u periodu od 2008. do 2012. Iza nas su Indija, Makedonija, Kosovo i Južna Koreja. Kao ,,biološki normalan" odnos polova pri rođenju uzima se 102 do 106 muškaraca na sto žena.

Odnos polova pri rođenju u međunarodnim publikacijama označava se kao SRB (sex ratio at birth) i bilježi broj muških u odnosu na broj ženskih novorođenčadi. Ukoliko taj broj prelazi 105,1 smatra se da prelazi standardni biološki nivo. UNFPA bilježi da su velika odstupanja prema raspoloživim statistikama prvi put zabilježena 1980-ih u azijskim zemljama. ,,Do porasta muškog nataliteta u jugoistočnoj Evropi došlo je oko 1990. godne", bilježe UN.

Prije dvije godine u Crnoj Gori se nekoliko mjeseci govorilo o biranju pola djeteta prije rođenja. U decembru 2013. potvrđeno je da je Savjet Evrope tražio od Crne Gore podatke o abortusima. Podatak da se u Crnoj Gori rađa 100 devojčica na 110 dečaka, pojedine međunarodne organizacije naveo je na sumnju da je riječ o zloupotrebi savremenih medicinskih metoda ranog utvrđivanja pola i selektivnim abortusima. Pričalo se, pa prestalo.

Ostalo je umiveno ime ,,selektivni abortusi". Na običnom jeziku to znači da žena koja ostane trudna ode na ispitivanje kojim savremena medicina rano otkriva pol djeteta i, ako se pokaže da je dijete žensko, ide na abortus.

Ginekolozi, sagovornici Monitora, objašnjavaju da se u perinatalnoj dijagnostici za otkrivanje eventualnih anomalija ploda koristi nekoliko metoda: biopsija horiona,odnosno tkiva posteljice; amniocenteza, postupak u kojem se analizira plodova voda i kordocenteza u kojoj se za analizu koristi uzorak krvi ploda. Prenatalno određivanje pola, prije 12 nedelje trudnoće, do kada je zakonski moguć abortus, dozvoljeno je samo ako se sumnja da sa plodom medicinski nešto nije u redu.

,,Najčešće zloupotrebljavana metoda je biopsija horiona jer se može raditi već u osmoj nedjelji tudnoće. Civilizovane zemlje to rade zbog dijagnostike genetskih grešaka, a mi najčešće zbog otkrivanja pola djeteta", objašnjava ginekološkinja, jedna od Monitorovih sagovornica. Po njenom mišljenju trebalo bi zakonski urediti da se biopsija horiona može raditi tek u 11 ili 12 nedjelji trudnoće. ,,Ako je trudnoća starija, koliko toliko se mijenja odnos prema budućem djetetu, teže se odlučiti za prekid trudnoće".

Iako su ginekolozi sa kojima smo razgovarali saglasni da je riječ o veoma korisnoj medicinskoj proceduri, ona se u Crnoj Gori ne može obaviti u sistemu javnog zdravstva. Pacijenti kojima ljekari preporuče ovu proceduru odlaze kod privatnika. U klinici Ars medica biopsija horiona košta 400, u Codri 380 eura. Fond za dravstvo, provjerili smo, ne refundira novac.

Na pitanje ko može da obavi proceduru uzimanja tkiva posteljice, naš sagovornik ginekolog kaže - svaki iskusni ginekolog perinatolog. Iako u Crnoj Gori postoji nekoliko ljekara te uske specijalizacije, niko ne radi biopsiju horiona. To, praktično znači da oni kojima je rana dijagnostika zaista potrebna, a nemaju 400 eura da je plate, ne mogu ni da je urade u državnim bolnicama, dok je onima kojima služi za biranje pola djeteta, ako imaju para, dostupna. Prosto - zdravlje i pol djeteta, u ovakvim slučajevima reguliše - tržište.

Rana biopsija horiona nosi određene rizike. Zbog poremećaja u prokrvljenosti posteljice, koji nastaje zbog oštećenja tkiva tokom intervencije, postoji mogućnost rađanja djece bez djelova ekstremiteta, objašnjavaju stručnjaci. Monitor zna za dječaka iz jednog od crnogorskih gradova koji nema ruku ispod ramena. Ima tri starije sestre.

Kako bi izbjegli ovakve slučajeve ljekari koji rade biopsiju horiona savjetuju pacijentkinjama da u drugom tromjesečju trudnoće, od 20 do 25 nedjelje, urade ,,ekspertski ultrazvuk", samo zato da bi vidjeli da li je prilikom prethodne intervencije nešto pošlo po zlu.

,,Svega ima. Nedavno je na našem odjeljenju ležala pacijentkinja čija beba, druga djevojčica u familiji, nije bila dobrog zdravlja. Tokom dva mjeseca, svekrva ni jednom nije došla da je obiđe. Muž se tek povremeno interesovao za zdravlje djeteta", objašnjava naša sagovornica, ginekološkinja. Prijetnje razvodom ženama koje rode drugu ili treću djevojčicu, sasvim su uobičajena stvar. ,,Rano utvrđivanje pola djeteta ženama je često način da sačuvaju brak. Primorane su na to. Nikoga nije briga je li dijete zdravo, još manje se misli o zdravlju majke", kaže naša sagovornica.

Direktorica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević za Monitor kaže da je kod njih bilo dvadesetak žena koje su iz porodilišta sa djevojčicom došle u sklonište jer nijesu smjele da odu kući.

Medicina napreduje, po internetu se već reklamiraju klinike u okruženju na kojima se pol djeteta može utvrditi na osnovu uzorka krvi majke. Košta oko hiljadu eura.

Na pitanje - da li su razmatrali problem ,,selektivnih abortusa" u Ministarstvu za ljudska prava, koje ima odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, Monitoru su kazali da je problem u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

Branka Bošnjak, poslanica Demokratskog fronta i članica skupštinskog Odbora za ravnopravnost, objašnjava za Monitor da je na jednoj od tematskih sjednica Odbora, kad je bio prisutan tadašnji ministar rada Predrag Bošković, pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović postavio to pitanje i predočio - jezive podatke.

,,Selektivni abortusi samo potvrđuju da smo mi još uvijek zarobljena, tradicionalna, a mogu slobodno reći i primitivna sredina. Uništiti plod zato što je ženskog pola je monstruozan zločin, tako da priča o ravnopravnosti žena i 'silovanje' jezika rodno sezitivnim izrazima postaju besmisleni i smiješni", kaže Branka Bošnjak. Ona smatra da bi trebalo kažnjavati prije svega ljekare, koji pristaju, vjerovatno za ,,debele" pare na ovo, a onda i roditelje.

Žene izložene intenzivnom pritisku članova porodice i zamrznutih društvenih normi da rode mušku djecu, često postaju žrtve nasilja, posebno psihičkog, ocjenjuje UNFPA. Žene koje nose djevojčice često su prisiljene na ponovne uzastopne pobačaje sa ozbiljnim poljedicama za njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Demografska neravnoteža stvara potencijal za povećanje trgovine ljudima i nasilja nad ženama.

Kao mjere kojima bi se moglo uticati na smanjenje polne neravnoteže UN, preporučuju detaljna istraživanja o uzrocima ove pojave i njenim posljedicama, kao i rad sa zdravstvenim radnicima na razvoju novih smjernica o etičnom korištenju relevantnih tehnologija. Neke od mogućih mjera su i kampanje za podizanje svijesti o jednakosti polova, ali i razmatranje uvođenja programa finansijske pomoć, bilo putem direktnih subvencija ili drugih podsticaja poput smanjenja poreza, dodatnih socijalnih naknada porodicama sa djevojčicama ili stipendija za obrazovanje djevojčica.

Mjere Ministarstva zdravlja

„Monitoring odnosa među polovima u posljednje dvije dekade ukazuje na poremećaj ravnoteže među polovima na rođenju, u smislu predominacije muškog pola i to u odnosu 109 muških na 100 ženskih novorođenčadi", navodi PR služba mnistarstva zdravstva.

,,U cilju suzbijanja ove pojave u posljednih nekoliko godina Crna Gora je donijela značajan set zakona u oblasti zdravstva, (Zakon o uslovima i postupku za prekid trudnoće, Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, apostrofira Zakon o zaštiti genetičkih podataka), koji, između ostalog, definišu i jasan odnos države prema odabiru pola prije začeća i rođenja. Pored dobrog zakonskog okvira, koji sa više aspekata štiti osnovna ljudska prava i zabranjuje prenatalnu selekciju pola, u okviru javnog zdravstvenog sistema organizovana je centralizovana služba za medicinsku genetiku, a genetska istraživanja obavljaju se i u nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova. U cilju smanjenja i eliminacije zloupotrebe genetskih ispitivanja u svrhu selekcije pola prije rođenja i žrtvovanja zdravog potomstva, sprovodi se kontinuirani monitoring i jačanje mehanizama kontrole primjene zakonske regulative u svim segmentima zdravstva u Crnoj Gori, a i kroz podizanje senzitivnosti opšte javnosti o ozbiljnosti i posljedicama neravnoteže među polovima na rođenju."

Izvor: Monitor

Top Tweets

What are your #expectations for next #week? https://t.co/WvWbempLFb
U Brezni je upravo počeo naš #OnAct trening! https://t.co/QkjwLApYle
Ana Dautovic iz @UNICEFmne: "Regulacijom reklamiranja zamjenskog mlijeka se moze pozitivno uticati na ranu ishranu,… https://t.co/HNoaFPqH0f