Neophodno povećati ulaganja i resurse usmjerene na očuvanje mentalnog zdravlja

Polovina svih mentalnih bolesti počinje sa 14 godina, te su stoga programi za djecu, adolescente i mlade od ključne važnosti.

10 okt 2018 0 comment  

U fokusu ovogodišnje kampanje povodom 10. oktobra – Svjetskog dana mentalnog zdravlja, je promocija važnosti uključivanja socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih sektora u sveobuhvatne, integrisane programe, zasnovane na dokazima, za mentalno zdravlje mladih koji su od suštinskog značaja.

Zabrinjavajuće je da istraživanja pokazuju da u Crnoj Gori tek 50% opšte populacije raspolaže informacijom da se mentalni poremećaji i poteškoće mogu liječiti kao i sva druga oboljenja.

Procjene su da države izdvajaju uglavnom oko 3% ukupnog budžeta zdravstva za mentalno zdravlje što je nedovoljno. Da bi se uspješno planirali programi za mentalno zdravlje potrebno je uspješno upravljati podacima što u Crnoj Gori nije slučaj.

U suštini, ne možemo doći do procjene koliko ljudi se suočava sa mentalnim poteškoćama iz više razloga. Prije svega, imati problem sa mentalnim zdravljem još uvijek je tabu u Crnoj Gori te stoga ljudi ili ne odluče da potraže stručnu pomoć ili to učine kasno, dobrim dijelom zbog stigmatizacije.

Oko 450 miliona osoba u svijetu boluje od mentalnih bolesti a svakih 40 sekundi neko izvrši suicid, stope mentalnih bolesti se udvostručavaju nakon rata ili prirodnih katastrofa, u zemljama u razvoju gotovo 75 % osoba s mentalnim poremećajima ostaje neliječeno, 13% globalnog opterećenja bolešću otpada na mentalne bolesti, dok se samo 3% zdravstvenog budžeta izdvaja za zaštitu mentalnog zdravlja – samo su neki od podataka koji upozoravaju na važnost unaprijeđenja mentalnog zdravlja.

Mentalne i bolesti zavisnosti su sve češće, depresija je vodeći uzrok disabiliteta u svijetu, i prema procjenama SZO do 2020. godine će depresija postati druga na listi vodećih bolesti. Smatra se da danas ima 120 miliona depresivnih ljudi u svijetu, ali ono što je zabrinjavajuće je veliki broj samoubistava, kako u svijetu tako i kod nas.

Posebno ranjiva populacija za narušavanje mentalnog zdravlja jesu djeca, adolescenti i mladi. Adolescencija i rane godine odraslog doba su životno doba kada se dese mnoge promjene, kao što su mijenjanje škola, napuštanje porodičnog doma, odlazak na fakultet ili novi posao. Za mnoge, ovo je uzbudljiv period koji međutim, sa sobom često nosi stres i strah.

Ako se ova osjećanja ne prepoznaju na pravi način i u skladu sa tim preduzmu potrebne mjere, mogu dovesti do mentalnih bolesti.

Sve veća upotreba on-line tehnologija, koja nesumnjivo donosi mnoge prednosti, takođe može donijeti dodatne pritiske, pošto se povezuje sa virtuelnim mrežama u bilo koje doba dana i noći. Mnogi adolescenti u našem regionu žive u područjima pogođenim humanitarnim hitnim slučajevima kao što su sukobi i prirodne katastrofe. Oni nemaju podršku a nakon što iskuse takve situacije naročito su podložni mentalnim stradanjima i bolestima.

Činjenica je da polovina svih mentalnih bolesti počinje sa 14 godina, ali se većina slučajeva ne otkriva i ne liječi. U pogledu zastupljenosti bolesti kod adolescenata u svijetu, depresija je treći vodeći uzrok. Samoubistvo je drugi vodeći uzrok smrti među mladima od 15 od 29 godina.

Štetna upotreba alkohola i nedozvoljenih droga kod adolescenata je veliki problem u mnogim zemljama i može dovesti do rizičnih ponašanja kao što je nesiguran seks ili opasna vožnja. U Crnoj Gori je zabrinjavajući broj mladih koji konzumira alkohol i droge, što oslikava situaciju koja se javlja u svijetu.

Poremećaji u ishrani među mladima su takođe zabrinjavajući, a iako su domen mentalnog zdravlja, istraživanja u CG pokazuju da naši građani ipak nijesu u potpunosti informisani o istom.

U svijetu je sve zastupljenije ukazivanje na važnost pružanja pomoći mladima da izgrade mentalnu otpornost, od najranijeg doba, kako bi se suočili sa izazovima današnjeg svijeta. Povećavaju se dokazi da promovisanje i zaštita zdravlja adolescenata donosi koristi ne samo zdravlju adolescenata, već i ekonomiji i društvu, pri čemu mlade odrasle osobe mogu da doprinesu u većoj mjeri aktivnom radu, njihovim porodicama i zajednici i društvu u cjelini.

Jedan od takvih, naučno dokazanih programa, sprovodi se i u okviru NVO CAZAS u okviru kojeg licencirani psihoterapeuti i psiholozi sprovode radionice za jačanje socio-emocionalnih vještina mladih uzrasta od 14 do 19 godina obuhvatajući time i ključne teme kao što su: razumijevanje adolescencije i izazova koje ona donosi, zdravi stilovi života, reproduktivno zdravlje, vršnjačko nasilje i očuvanje mentalnog zdravlja. Realizaciju ovog programa podržava Ministarstvo sporta.

Prevencija počinje sa upoznavanjem i razumijevanjem znakova ranog upozorenja i simptoma mentalnih bolesti. Roditelji i nastavnici, koji su osnaženi, informisani i edukovani, mogu pomoći u izgradnji životnih vještina djece i adolescenata kako bi im se pomoglo da se nose sa svakodnevnim izazovima kod kuće i u školi.

Da bi se isto uspostavilo potrebno je mobilisati veće resurse, i ljudske i materijalne, za mentalno zdravlje, povećati broj psihologa u školama, osnažiti Centre za mentalno zdravlje pri primarnoj zdravstvenoj zaštiti, povećati broj kliničkih psihologa i kreirati posebne programe podrške za mlade koji su u povećanom riziku ( društvenom, socijalnom, ekonomskom ili zdravstvenom riziku).

Top Tweets

What are your #expectations for next #week? https://t.co/WvWbempLFb
U Brezni je upravo počeo naš #OnAct trening! https://t.co/QkjwLApYle
Ana Dautovic iz @UNICEFmne: "Regulacijom reklamiranja zamjenskog mlijeka se moze pozitivno uticati na ranu ishranu,… https://t.co/HNoaFPqH0f